PET FARZ-NAMAZA

Uzvišeni Allah naredio je klanjanje farz-namaza, a Muhammed alejhis-selam je preporučio i klanjanje sunnet-namaza. I farz-namaz i sunnet-namaz klanjaju se na isti način, a razlika je u onome šta se uči na stajanju i sjedenju. Prvo treba naučiti klanjati farz-namaze.
Spomenuli smo da namazi mogu imati dva, tri ili četiri rekata. Ovdje ćemo ih naučiti takvim redom.

SABAH-NAMAZ

Sabahski farz-namaz ima dva rekata. Sjedi se poslije drugog rekata. Nijjet se učini ovako:
»Ja odlučih klanjati u ime Allaha sabahski farz-namaz.«
Kad izvršimo početni tekbir, sastavimo ruke, stojimo mirno i učimo: Subhaneke, Euzu, Bismillu, Fatihu i jednu suru.
Kada završimo učenje, izvršimo ruku' i dvije sedžde i ustanemo na drugi rekat.
Na drugom rekatu učimo: Bismillu, Fatihu i jednu suru. Nakon toga izvršimo ruku' i dvije sedžde pa sjednemo na koljena.
Na posljednjem sjedenju učimo Ettehijjatu, salavate i dove te predamo selam. Ovim je završen sabahski farz-namaz.

PODNE-NAMAZ

Podnevski farz-namaz ima četiri rekata. Sjedi se poslije drugog i četvrtog rekata. Nijjet se čini ovako: »Ja odlučih, klanjati u ime Allaha, podnevski farz-namaz.«
Prva tri rekata klanjaju se isto kao akšamski farz, s tim što poslije trećeg rekata ustajemo na četvrti rekat.
I na četvrtom rekatu učimo Bismillu i Fatihu. Poslije toga izvršimo ruku', sedžde i posljednje sjedenje pa predamo selam.
Ovim je izvršen podnevski farz-namaz.

IKINDIJA NAMAZ

Ikindijski farz-namaz ima četiri rekata. Klanja se isto kao podnevski farz. Nijet se učini ovako: »Ja odlučih klanjati, u ime Allaha, ikindijski farz-namaz".

AKŠAM-NAMAZ

Akšamski farz-namaz ima tri rekata. Sjedi se poslije drugog rekata i na završetku namaza. Nijjet se učini ovako: »Ja odlučih klanjati u ime Allaha, akšamski farz-namaz.«
Prva dva rekata klanjaju se isto kao sabahski farz-namaz. Na prvom sjedenju proučimo Ettehijjatu i ustanemo na treći rekat.
Na trećem rekatu učimo: Bismillu i Fatihu. Zatim izvršimo ruku' i dvije sedžde pa sjednemo na posljednje sjedenje. Na posljednjem sjedenju učimo: Ettehijjatu, salavate i dove, pa predamo selam.
Ovim je završen akšamski farz-namaz.

JACIJA-NAMAZ

Jacijski farz-namaz ima četiri rekata. Klanja se isto kao podnevski i ikin­dijski farz-namaz. Nijjet se učini ovako: »Ja odlučih klanjati, u ime Allaha, jacijski farz-namaz.«

ZABORAV U NAMAZU (SEHVI SEDŽDA)

Kad čovjek nehotice u namazu učini nešto drukčije nego što zahtijeva propis (izostavi Fatihu, suru ili prvo sjedenje), treba da izvrši dvije sedžde, što zovemo sehvi sedždom. Sehvi sedža se čini na ovaj način: Poslije predaje selama na desnu stranu učine se dvije sedžde, a onda se ponovo prouči Ettehijjatu, salavati i dove, pa se preda selam. Ako grešku učinimo hotimično, namaz treba ponoviti.

ŠTA KVARI NAMAZ

Namaz se pokvari: ako se izgubi abdest (pusti vjetar), ako se u namazu progovori, nasmije, jaukne, glasno zaplače, bez potrebe iskašljava ili učini bilo šta što ne priliči da se učini u namazu.

POUKE O FARZ-NAMAZIMA

Obaveza klanjanja farz-namaza nastaje otkako čovjek postane punoljetan i traje sve do smrti. Roditelji su dužni djecu od sedam godina naučiti da klanjaju, a od deset godina privoljeti ih na klanjanje.

Farz-namaz se može izostaviti samo kad postoji vjerom priznata zapreka ili smetnja. Ako čovjeku prođe farz-namaz, treba ga naklanjati čim prije. Naklanjavanje se viši isto kao i redovno klanjanje, a u nijjetu se kaže koji se namaz naklanjava, na pr: sabahski. podnevski, ikindijski, akšamski ili jacijski farz i ovako se zanijjeti: »Ja odlučih naklanjati, u ime Allaha, sabahski farz-namaz koji mi je prošao.

SUNNET-NAMAZI

Uz farz-namaz, kao od Boga propisanu islamsku dužnost, Allahov poslanik Muhammed a.s. je iz velike ljubavi prema Uzvišenom Allahu klanjao i sunnet-namaze. Stoga i mi klanjamo sunnete.
Sunnet-namazi se klanjaju prije farza, poslije farza ili prije i poslije farza. Sunnet-namazi mogu imati dva ili četiri rekata. Sunnet-namazi se klanjaju kao i farz, a razlika je u učenju na trećem i četvrtom rekatu i prvom sjedenju.

KAKO SE KLANJAJU SUNNET-NAMAZI

Sunnet-namazi od dva rekata klanjaju se isto kao i sabahski fard-namaz. Podnevski sunet od četiri rekata klanja se kao i fard-namazi od četiri rekata, ali se na trećem i četvrtom rekatu poslije Fatihe uči i jedno sure.
Ikindijski sunnet od četiri rekata razlikuje se od podnevskog sunneta u tome što se u ikindijskog sunneta i na trećem rekatu uči, kao i na prvom rekatu, i na prvom sjedenju se uči Ettehijatu i Salavati, ali se ne predaje selam, nego ustajemo na treći rekat. Jacijski sunnet od četiri rekata klanja se isto kao ikindijski sunnet.

POUKE 0 SUNNETIMA

Ikindijski sunnet i jacijski sunnet od četiri rekata možemo skratiti na dva rekata, a možemo ih i posve izostaviti. Podnevska obadva sunneta, akšamski sunnet i jacijski drugi sunnet možemo izostaviti ako smo mnogo zaposleni ili nemoćni.
Sabahski sunnet ne treba nikada izostaviti. Kad naklanjavamo sabahski farz istog dana prije podne, naklanjaćemo i sunnet. Osim ovog slučaja, sunnet-namazi se nikad ne naklanjavaju.
Kur'anske sure učimo po redu kako su napisane u Mushafu, npr. prvi rekat - sure Kevser. drugi rekat - sure Ihlas, treći rekat - sure Felek i četvrti rekat - sure Nas.

VITR-NAMAZ

Vitr-namaz je posebni namaz, koji se klanja poslije jacijskog drugog sunneta. Vitr-namaz ima tri rekata, a klanja se kao i akšamski farz, ali se razlikuje u učenju na trećem rekatu.
Treći rekat klanja se na ovaj način: pošto se prouči Bismilla, Fatiha i sura, dignu se ruke izgovarajući: »Allahu ekber«. Tada se ruke sastave, a zatim se uči Kunut-dova. Kad završimo Kunut-dovu, obavimo ruku', dvije sedžde i posljednje sjedenje pa predamo selam. Ako propustimo vitr-namaz, trebamo ga naklanjati.

ZIKR (VELIČANJE I SLAVUENJE ALLAHA DŽ.Š.) POSLIJE NAMAZA

Kad potpuno završimo neki namaz, lijepo je proučiti Salavat, Ajetul-kursijju, tespih i učiniti dovu.

Zikr poslije namaza: »Ala resulillahi salavat.

Allahumme salli ala Muhammedin ve ala ali Muhammed. Subhanallahi vel-hamdu lillah ve la ilahe illellahu vallahu ekber. Ve la havle ve la kuvvete illa billahil-alijjil-azim.«

Potom proučimo Euzu i Bismillu, pa proučimo Ajetul-kursiju.

AJETUL-KURSIJA



»Allahu la illahe illa Huve, El-hajjul-kajjum. La te'huzuhu sinetun ve la nevm. Lehu ma fis-semavati ve ma fil-erd. Men zellezi ješfe'u 'indehu illa bi-iznih. J'alemu ma bejne ejdihim ve ma halfehum, ve la juhitune bi šej-in min 'ilmihi illa bi-ma šae. Vesia' kursijjuhu-ssemavati vel erda, ve la jeuduhu hifzuhuma ve huvel-alijjul-azim.«

Kad završimo Ajetel-kursiju, onda učimo:

TESBIH

»Ja Rabbi zel-dželali subhanallah.« - Tada izgovorimo »subhanallah« 33 puta.

Zatim učimo:

»Subhanel-baki daimen elhamdu lillah« - i rekne "el-hamdulillah", 33 puta.

Najposlije učimo:

»Rabbil-'allmine te'ala šanuhu, Allahu ekber« - i izgovorimo »Allahu ekber« 33 puta.
Tespih uzimamo radi lakšeg brojenja onoga što učimo, a ako nemamo tespiha, možemo učiti napamet.

Iza toga učimo:

»La ilahe illellahu vahdehu la šerike leh. Lehul-mulku ve lehul-hamdu ve Huve ala kulli šej-in kadir. Ve ma erselnake illa rahmeten lil-alemin.
Sad se dignu ruke, s dlanovima okrenutim nebu i uči se dova.

E'uzu billahi mineššejta-nirradžim. Bismilla-hirrah-minirraim.

El-hamdu lillahi Rabbil-'alemin, Vessalatu vesselamu 'ala Sejjidina Muhammedin ve'ala alihi ve sahbihl edžme 'in. Aliahumme Rabbena tekabbel minna hazihis-saiate kema teka-bbelte min 'ibadikes-saiihlh. Aliahumme habbib ilejnel-imine vel islame vel ihsan, ve kerrih ilej-nelkufre vel-fusuka vel-'isjan. Aliahumme Rabbena atina fiddun-ja haseneten ve fil-ahireti hase-neten, ve kina 'azabennar.

Rabbidž-'alni muklmessalati ve min zurrijje-ti, Rabena ve tekabbel du'a. Rabbenag-fir li ve li validejje ve lilmu'rninine vel-mu'minati, jevme jekumul-hisab. Birahmetike ja Erhamerrahimin. Ve selamun 'alel-murselin, vel hamdu iillahi Ra-bbil-'alemin! (El-Fatiha)

Prijevod namaske dove:

U ime Boga, Sveopćeg Dobročinitelja, Milostivog.

Hvala Bogu, Gospodaru svjetova. Neka je Njegova obilna milost i blagoulov na našeg Odabranika, Muhammeda a. s., njegov rod i ashabe njegove. Milostivi Bože, primi ovaj naš namaz onako kako primaš od Svojih dobrih vjernika.

Dragi Bože, omili nam iman i islam, a omrzni nevjerovanje i sva griješna djela. Uzvišeni Allahu, daj nam dobro na ovom i na budućem svijetu i spasi nas od džehennemske vatre. Gospodaru moj, pomozi meni, mojoj djeci i potomcima mojim da ustrajno obavljamo namaz.

Primi ovu dovu iz milosti Svoje prema nama, o Ti koji si Najmilostiji! Gospodaru naš, oprosti meni, mojim roditeljima i svim muslimanima i muslimankama na Sudnjem danu. Neka su milost i blagoslov Božiji svim vjerovjesnicima i poslanicima Njegovim! Hvala Bogu, Gospodaru svjetova!

(El-Fatiha)

Umjesto dove može se proučiti samo Fatiha.

ZAJEDNIČKO KLANJANJE (DŽEMA-AT)

Farz-namaz klanjamo pojedinačno, svako sam za sebe ili zajednički (džematile), a sunnet namaze klanjamo samo svako za se. Zajedničko klanjanje za imamom zove se džema'at (skup, zajednica). Klanjanje u džematu preporučeno je Kuranom i Hadisom a ima i veću nagradu od Boga dž. š. Svaki džemat ima imama, koji ga predvodi, i mujezina.

OSTALI NAMAZI

Pored pet redovnih namaza klanjamo još neke namaze kao što su: Džuma-namaz, bajram-namaz, teravih-namaz, dženaze-namaz i drugi.
Za svaki ovaj namaz postaje propisi. Džuma-namaz, bajram-namazi i dženaza-namaz klanjaju se uvijek zajednički. Džamija je mjesto za klanjanje i islamsko učilište.

TREĆA GLAVNA ISLAMSKA DUŽNOST - RAMAZANSKI POST

Treća glavna islamska dužnost je ramazanski post.

Ramazanski post znači uz ramazan se ustegnuti od jela, pića, pušenja i spolnog uživanja od prije zore do zalaska sunca, u svrhu odanosti Bogu dž.š. Postiti je dužan svaki musliman i muslimanka koji je punoljetan i zdrav. Ramazanski post se zanijeti ovako: »Ja odlučih postiti ramazanski post u ime Allaha.« Ramazanski post se obično zanijeti prije zore, poslije noćnog ručka kad se i zaposti.

Ramazan je mjesec ibadeta, dobročinstva i vjerskog preporoda. U džamijama se uči i tumači Kur'an, a kod kuće se pomažu siromašni, dočekuju i posjećuju rođaci, susjedi i prijatelji.
Noću uz ramazan klanja Se teravih-namaz. Dva su osnovna termina vezana za post: sehur - vrijeme početka posta, i iftar - čas kada se prekida post.

Musliman zaposti tako što obično nešto pojede, napije se vode i učini nijet, a omrsi se obično učeći Bismillu i najčešće vodom.
Za vrijeme posta treba se čuvati i svih hrđavih djela, što više besposlena razgovora. Post će biti pokvaren ako se nešto pojede, popije, zapali cigareta i si. Ako u zaboravu učinimo nešto što kvari post, post neće biti pokvaren. Čovjek koji uz ramazan ne posti griješan je i treba da kasnije naposti onoliko dana koliko nije postio uz ramazan.

Krajem ramazana daje se siromašnim muslimanima određena materijalna pomoć, dar u novcu ili namirnicama. To darivanje zove se sadekatul-fitr, a može se dati i za potrebe islamske zajednice.

Dvadeset sedma noć ramazana zove se Lejletul-kadr i to je najsvetija noć u godini jer je u njoj počela objava Kur'ana azimu šan. Po završetku ramazana nastupa Bajram kao blagdan muslimana poslije ispunjenih vjerskih dužnosti.

Ramazanski post može izostaviti: bolesnik, putnik koji se udaljava od boravišta više od 80 km do l5 dana, vojnik na odsluženju vojnog roka, zatvorenik, putnik, radnik na teškim fizičkim poslovima, starije osobe nesposobne da izdrže post, žena koja nosi ili doji dijete, žena za vrijeme mjesečnog pranja.

Sve navedene osobe dužne su post napostiti do idućeg ramazana, a osobe koje nisu u stanju napostiti propuštene dane zbog teške bolesti ili starosti dužne su za svaki dan izostavljenog posta podijeliti otkupninu u vrijednosti sadekatul-fitra (fidja).

ČETVRTA GLAVNA ISLAMSKA DUŽNOST - ZEKAT

Četvrta glavna islamska dužnost je zekat, obavezni vjerski doprinos. Zekat je obavezno davanje jednog dijela iz viška imovine siromašnim muslimanima i muslimankama ili u druge korisne svrhe islamske zajednice u cilju postizanja Allahova zadovoljstva.

Zekat se daje na imovinu koja pretječe od osnovnih potreba za život (nisab). Zekat se daje na novac, dragocjenosti (nakit, zlato, srebro), trgovačku robu, živo blago (stoku) i ostale vrijednosti. Imovina koja spada u zekat dijeli se u toku godine u iznosu od 2,5% od te imovine. Vlasnici zlata i srebra dužni su dati zekat ako budu imali u vlasništvu više od 90,6 grama zlata ili 641,5 grama srebro.

Zekat na živo blago podliježe zekatu više od 30 goveda ili 40 ovaca. Zekat na ostalu robu - žito, brašno, posteljina, odjeća, namještaj i si. ako je namijenjeno za trgovinu procjenjuje se u vrijednosti zlata i srebra ili gotovog novca i na to se daje 2,5%. Zekat na žito, voće i povrće daje se odmah i to 10% od ubranog (ušr).

Zekat se može dati: onima koji nemaju ništa od imovine, siromašnim licima ako imovina koju posjeduju nije dovoljna za njihovo izdržavanje, putnicima koji nemaju sredstava za povratak kući, zaduženim licima koja ne mogu otplatiti dug, te za vjerske aktivnosti koje nemaju drugih izvora sredstava.

Davanjem zekata postižemo slijedeće koristi:

stičemo zadovoljstvo i milost Allahovu, čistimo srce od škrtosti i privikavamo se na darežljivost;
pomažemo siromahe i nevoljnike;
uklanjamo nesporazume i mržnju između imućnih i siromašnih;
čistimo imovinu od tuđeg prava;
podmirujemo potrebe islamske zajednice.

Da bi zekat bio valjan i kod Allaha primljen potrebna su dva uvjeta:

nijet zekata, tj. da se obavezno srcem odluči da se izdvaja dio imovine u ime Boga;
svrha zekata - da se obavezni iznos zekata podijeli u najljepšu svrhu koju sam odredi ili utvrdi nadležni organ islamske zajednice.

PETA GLAVNA ISLAMSKA DUŽNOST - HADŽDŽ

Peta glavna islamska dužnost je hadždž izvršiti tj. Ka'bu jednom u životu posjetiti kome je to moguće. Allah dž.š. u Kur'anu poziva sve muslimane i muslimanke da posjete Ka'bu i izvrše propisane obrede hadždža ako zato imaju mogućnosti. Tako Časni Kur'an kaže: »Ljudi koji imaju mogućnost dužni su u ime Allaha posjetiti Ka'bu.« Hadždž se obavlja uoči i u vrijeme Kurban-bajrama. Hadž ima tri osnovna farza koja mora svaki hadžija izvršiti i to:

ihram obući (ihram se sastoji od dva čista ogrtača za muškarce, a žene pokrivaju i glavu);
boraviti na Arefatu deveti dan zul-hiđždžeta,
tavafi zijaret tj. počasni obilazak oko Ka'be u danima Kurban-bajrama.

Žena koja odluči obaviti hadž treba da bude u društvu svoga supruga ili bližeg rođaka sa kojim ne može stupiti u bračnu zajednicu ili da bude u društvu žena koje zajedno putuju na hadždž.
Hadžija je prije hadždža dužan:

- osigurati svoju porodicu odgovarajućim životnim potrebama do povratka sa hadždža,
- izmiriti svoje dugove i zatraži oprost za uvrede koje je eventualno nekada nekome nanio,
- pokajati se za svoje grijehe i odlučiti, da se po povratku sa hadždža posveti svojim obvezama prema Allahu dž.š.

Glavne koristi od hadža su slijedeće:

da hodočasnici izvrše propisane vjerske obrede na određenim mubarek
mjestima,
da se na časnim mjestima na kojima se obavljaju hadždžski obredi obrate Allahu dž.š. dovom za oprost grijeha i zatraže sreću i napredak svoje zajednice i svih ljudi.

da se muslimani na hodočašću Ka'bi međusobno upoznaju i da se tješnje
povezuju kako bi jedni druge pomagali u svim važnijim pitanjima,
da sastanak na hadžu u Meki koriste kao sveislamski skup na kojem bi trebalo rješavati vjerska, prosvjetna i druga društvena pitanja islamskog svijeta.

ISLAMSKI BLAGDANI

Muslimani imaju dva blagdana:

Ramazanski bajram i Kurban-bajram.

Ramazanski bajram

Ramazanski bajram je blagdan koji muslimani svečano obilježavaju po isteku ramazana 1., 2. i 3. dana mjeseca ševvala u znak veselja što su izvršili dužnost ramazanskog posta, klanjali teravih-namaze, posjećivali džamiju i slušali predavanja, pa se nadaju u Allahovu milost i nagradu.

Kurban-bajram

Kurban-bajram je blagdan koji muslimani obilježavaju 9., 10., 11., 12. i 13. dana mjeseca zulhidžeta. Osim bajram-namaza muslimani na Kurban-bajram prinose kurbane Uzvišenom Bogu. Kurban je islamski obred koji se sastoji od klanja u ime Boga propisane životinje u određeno vrijeme. Od kurbanskog mesa treba 1/3 podijeliti siromašnima, 1/3 podijeliti kao dar prijateljima, rođacima i susjedima, a 1/ 3 ostaviti za svoju porodicu.

Muslimani našeg podneblja uobičajili su prigodno obilježiti i slijedeće dane:

Novu muslimansku hidžretsku godinu, Mevlud i mubarek-noći: Lejlei-regaib, Lejlei-miradž, Lejlei-berat i Lejlei-kadr.

Nova muslimanska hidžretska godina

Muslimanska hidžretska godina određuje se prema kretanju Mjeseca oko Zemlje, a ima 354 ili 355 dana. Muslimanske hidžretske godine računaju se od seobe (hidžre) Muhammeda a.s. i prvih muslimana iz Meke u Medinu.
Kao prvi dan Nove muslimanske godine uzima se 1. muharrem svake godine.

Mevlud

Mevlud je svečanost kojom muslimani obilježavaju 12. rebi'ul-evvel kao rođendan Muhammeda a.s. Tom prilikom u džamijama se prouči mevlud i prigodna predavanja o životu i radu Božijeg Poslanika i uglednih ashaba, kao i u raznim drugim prilikama.

Mubarek-noći

- Lejlei-regaib pada prvog uoči petka u mjesecu redžebu. Te noći osjetila je hazreti Amina, da je ponijela Muhammeda a.s.
- Lejlei-miradž pada 27. noć mjeseca redžeba. U toj noći Muhammed a.s. doživio je najviše duhovno uzdignuće (Miradž) i dobio od Allaha dž.š. zaduženje za pet dnevnih namaza.

- Lajlei-berat pada 15. noć ša'bana kada Allah dž.š. određuje ljudske sudbine za narednu godinu. Ona nas podsjeća na skori dolazak najdražeg nam gosta, ramazana, da bismo se duhovno i fizički pripremili za post i ostale ibadete.
- Lejlei-kader pada 27. noć ramazana. To je najodabranija noć u godini. Za nju veli Allah dž.š. da je bolja od hiljadu mjeseci jer je u toj noći počeo Allah dž.š. objavljivati Kur'an a.š. Muhammedu a.s.

ISLAMSKO VLADANJE (AHLAK)

Moral je skup pravila o dobrom vladanju. Izvori islamskog morala su Kur'an, Hadis i način života islamskih velikana. Propisi o islamskom moralu dijele se u tri grupe:

dužnosti prema Svemogućem Allahu,
dužnosti prema sebi i
dužnosti prema ostalim ljudima.

DUŽNOSTI PREMA ALLAHU

Prema Allahu smo dužni:

čvrsto vjerovati u svih šest temeljnih istina vjere;
redovno i sa zadovoljstvom izvršavati islamske dužnosti;
imati uvijek na umu da je dobro što god je naredio Svemogući Allah dž.š.,
a zlo što god je On zabranio.

DUŽNOSTI PREMA SEBI

Život i zdravlje darovao nam je Svemogući Allah i mi ih trebamo čuvati. U tu svrhu potrebni su: čistoća, hrana, odijevanje i umjerenost u svemu. Naročito treba paziti na osobnu čistoću.

Bog nam je dao raznovrsnu hranu koju jedemo. Zabranjeno je jesti: svinjsko meso i mast i svinjske prerađevine, meso krepane životinje, meso životinje koja nije propisno zaklana i krv. Zabranjeno je piti sva alkoholna pića.

Muslimani i muslimanke treba da budu propisno odjeveni i da ne pretjeruju u luksuzu. Muškarci ne smiju nositi svilu i zlato, a žene ne smiju nositi kratku, tijesnu i prozirnu odjeću a dužne su pokrivati cijelo tijelo i kosu osim
lica, šaka i stopala.

Hrana, odijeća i sve ostalo treba da budu od pošteno zarađenih sredstava.
Nauka i odgoj oplemenjuju naše srce i um i odvraćaju nas od hrđavih djela, misli i navika. Nije devoljno imati samo znanje, nego se treba prema njemu i vladati. Da bismo postigli lijep odgoj trebamo biti uljudni, stidljivi, promišljeni i strpljivi.

Ne smijemo biti umišljeni, oholi, srditi i grubi.

Čovjek mora raditi da sebi i svojoj porodici na pošten način osigura izdržavanje, da bude u stanju pomoći siromaha i nemoćnog, te da može doprinijeti nešto i za napredak vjere i domovine.

DUŽNOSTI PREMA OSTALIM LJUDIMA

Prema ostalim ljudima smo dužni biti dobri, pravedni, iskreni i korisni.
Dobrota se sastoji: u dobru mišljenju o drugima (ako to zaslužuju), u praštanju i u pomaganju okoline dobrim djelima;
Protivni dobroti su: mržnja, zavist i ogovaranje. ( Ako zelite pročitati više onda kliknite OVDE)

Istinost se sastoji u slijedećem: da čovjek govori istinu, da se ne pretvara i da ispunjava dato obećanje. Istinosti je protivna: laž, dvoličnost i pretvaranje. Neke stvari ne treba javno iznositi iako su istina, kao što su: prenošenje tuđih riječi, otkrivanje tuđih sramota, mahana i tajni te ogovaranje drugoga. ( Za dalje upute kliknite OVDE )

Pravednost se sastoji u tome da svaki pojedinac dobije ono što je njegovo i što njemu pripada, a da prepusti drugima njihovo pravo. Pravednost je protivna nepravednosti.

Porodica je osnovna ljudska zajednica, koja nastaje na islamskom braku i ljubavi.
Roditelji su dužni: brinuti se za zdravlje i život svoje djece, brinuti se da ih dobro u vjeri odgoje, brinuti se da ih upute na nauku i osposobe za život.

Djeca prema roditeljima imaju ove dužnosti: da su zahvalna i poslušna, da ih slušaju, štuju, vole i pomažu, da se na svaki poziv roditelja odmah odazovu, da mrtve roditelje spominju dovom i da u njihovo ime daju sadaku ili pomoć.

Ako su roditelji bolesni i iznemogli, moraju ih djeca njegovati, a ako su siromašni a djeca imaju imetka ili mogu zarađivati, onda moraju izdržavati svoje roditelje.I ostalu rodbinu treba lijepo paziti i pomagati.

Milostivi Bože, ja se iskreno kajem što sam učinio grijeh i molim Tvoj oprost. Estagfirullah, estagfirullah, estagfirullah ve etubu ilejh.