Kada hoćemo da stupimo u namaz, treba da se pristojno obučemo. Kod ženskih mora biti pokriveno cijelo tijelo i kosa osim lica i ruku do šake, s napomenom da je to islamski način odijevanja žene u svim prilikama.
Svaki namaz se klanja u svome vremenu, odnosno ima svoj vakat. Početak svakog namaskog vakta određuje se prema položaju sunca na nebu. Vrijeme sabahskog namaza počinje od zore i traje do izlaska sunca. Vrijeme podnevskog namaza počinje kad sunce malo odmakne sa sredine neba i traje do ikindije. Vrijeme ikindijskog namaza počinje kada sunce nagne zapadu i traje do akšama. Vrijeme akšamskog namaza počinje od zalaska sunca i traje do jacije.
Vrijeme jacijskog namaza počinje kad potpuno nestane sunčanog sjaja na zapadu i traje do pred zoru. Zabranjeno je klanjati u času izlaska sunca i pola sata poslije izlaska, kad sunce prelazi preko sredine neba i kad sunce zalazi. Početak namaskih vremena za cijelu godinu označen je u takvimu (muslimanskom kalendaru). Početak namaskog vremena oglašava mujezin učenjem ezana.
U gradu Meki, u Arabiji, nalazi se mubarek mjesto Ka'ba i tamo se okrećemo kad klanjamo (Kibla). Meka se nalazi na jugoistoku od naše zemlje. Ako ne znamo gdje je smjer Meke, a nemamo nikoga upitati, onda se treba okrenuti onamo kuda mislimo da je Kibla. Pokuđeno je klanjati prema slici na kojoj su čovjek ili životinja naslikani. Ka'ba u Meki
Prije nego što stupimo u namaz treba srcem odlučiti koji ćemo namaz klanjati. Tu odluku, u srcu donesenu, zovemo nijjet. Nijjet se može izgovoriti posebnim riječima na bosanskom ili arapskom jeziku. Svaki namaz ima svoj nijjet. Izgovarajući nijjet, treba sabrati misli i s poštovanjem stupiti u namaz. Nijjet na arapskom jeziku za sve namaze glasio bi ovako:
»Nevejtu en usallije lillāhi teāla salātel-vakti edāen mustakbilel-kibleti Allahu ekber.«
Prije nijjeta farz namaza muškarci uče Ikāmet.
Ikāmet
Allāhu ekber, Allāhu ekber, Allāhu ekber, Allāhu ekber. Ešhedu en Iā ilāhe illellāh, Ešhedu en lā ilāhe illellāh. Ešhedu enne Muhammeden resūlullah, Ešhedu enne Muhammeden resūlullah, Hajje ales-salāh, hajje ales-sālah. Hajje alel felāh, hajje alel-felah. Kad kāmetis-salātu, kad kāmetis-sālah. Allāhu ekber, Allahu ekber. Lā ilāhe illelāh.
Ikāmet se uči ubrzano i u sebi, kad se namaz klanja pojedinačno, a kad se klanja zajedniči tj. u džematu onda ga uči mujezin naglas.
1. početni tekbir (iftitāh-i tekbir), 2. stajanje (kijām), 3. učenje Kur'ana (kirāet), 4. pregibanje (ruku'), 5. spuštanje lica na zemlju (sedžde), 6. sjedenje na svršetku namaza (ka'de-i ehireh). Sastavni dijelovi namaza zovu se namaski rukni. Stajanje, učenje, pregibanje i spuštanje lica na zemlju čine jedan rekāt. Namaz može imati dva, tri ili četiri rekata.
To su osnovni dijelovi namaza bez kojih namaz nije ispravan.
Onome ko je u stanju da stoji, dužnost je stajati na nogama kad klanja farzove, jer onome ko je u stanju stajati na nogama, farz namaz obavljen sjedeci nije ispravan. Ovo je zato što Uzvišeni Allah kaže: ”... i pred Allahom ponizno stojte!” (El-Bekare, 238.)
1. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao Imranu Ibn Husajnu: ”Ako možeš, klanjaj stojeci, a ako ne možeš, onda sjedeci, a ako ne možeš ni sjedeci, onda ležeci na strani.”To znaci ako je u stanju stajati onda nece sjedeci klanjati namaz.
2. Zanijetiti, tj. srcem odluciti da se želi klanjati određeni namaz. Dokaz za to su Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: ”Djela se mjere prema namjeri.”
3. Pocetni tekbir, tj. izgovoriti rijeci “Allahu ekber!” Dokaz za to su Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: ”Kljuc namaza je cistoca (tj. biti pod abdestom). On pocinje sa izgovaranjem tekbira, a završava se sa predavanjem selama.”
4. Prouciti El-Fatihu, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Onome ko ne prouci El-Fatihu namaz nije ispravan.” Izuzetak od ovoga je samo muktedija (onaj ko klanja za imamom) i to na onim namazima u kojima imam uci naglas, jer je Uzvišeni rekao: ”A kada se uci Kur’an vi ga slušajte i šutite!” (El-Ea’raf, 204.)
Naređeno je da se šuti i sluša ucenje imama. U tom smislu su i Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: ”Kada imam donese tekbir, donesite ga i vi, a kada uci šutite (i slušajte njegovo ucenje).” Međutim, kada imam uci u sebi, ucit ce obavezno i onaj koji klanja za njim (muktedija).
7. Smiriti se na ruku’u, sedždi, kijamu i sjedenju, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, covjeku koji nije propisno obavio namaz, rekao: ”... dok se potpuno ne smiriš.” Ovo mu je ponovio vezano za ruku’, sedždu i sjedenje, dok mu je vezano za kijam rekao da na njemu bude uspravljen.
8. Predati selam. Dokaz za to su rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.: ”Kljuc namaza je cistoca. On pocinje sa izgovaranjem tekbira, a završava se predavanjem selama.”
9. Sjediti na posljednjem sjedenju dok ne preda selam, jer se namaz ne može završiti dok se ne preda selam, niti se selam može drugacije predati osim sjedeci. Dokaz za ovo su Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: ”... a završava se predavanjem selama.”
10. Pridržavati se redoslijeda u izvršavanju navedenih farzova, tako da se, npr, ne uci “El-Fatiha” prije nego što se donese pocetni tekbir, ili da se ne cini sedžda prije nego što se obavi ruku’ itd., jer je forma obavljanja namaza u potpunosti vjerodostojno prenesena od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poducavajuci svoje ashabe kako ce klanjati, je rekao: ”Klanjajte onako kako mene vidite da klanjam” Prema tome, u namazu se svi sastavni dijelovi moraju obaviti na njihovo vrijeme, tj. ništa se ne smije obaviti prije ni poslije nego što je propisano. U suprotnom, namaz nije ispravan.
Početnim tekbirom (iftitāh-i tekbir) stupa se u namaz.
Dignemo ruke, dianova okrenutih prema Kibli i izgovorimo: Allāhu ekber. Muškarci dižu ruke u visini ušiju dodiru-jući palcima mehki dio uha. Ženske dižu ruke u visini ramena. Prsti su ispruženi.
Stajanje u namazu (kijām)
Kada izgovorimo početni tekbir i sastavimo ruke, stojimo mirno i skrušeno gledajući u mjesto gdje ćemo spustiti lice i učimo. Stajanje u namazu zove se kijām. Ko zbog bolesti ili starosti ne može da stoji, klanjaće sjedeči.
Učenje Kur'ana u namazu (kirāet)
1. Šta je kirāet?
Kirāet znači učenje Kur'ana prilikom stajanja u namazu (tj. učenje Fatihe i sūre). (Učenje Kur'ana u namazu farz je na stajanjima svih rekata. Kod svih farz-namaza farz je učiti Kur'an samo na prva dva rekata, a na trećem i četvrtom rekatu učenje Kur'ana je vadžib.)
2. Šta se uči na stajanjima svih rekata u svih namaza?
Na stajanjima svih rekata u svih namaza uči se slijedeće:
1) na stajanju prvog rekata u svih namaza uči se: Subhāneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra;
2) na stajanju drugog rekata u svih namaza uči se: Bismilla, Fatiha i sūra;
3) na stajanju trećeg i četvrtog rekata farz-namaza uči se samo Bismilla i Fatiha;
4) na stajanju trećeg rekata ikindijskog i jacijskog sunneta uči se: Subhāneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra, tj. kao i na stajanju prvog rekata;
5) na stajanju trećeg rekata podnevskog sunneta uči se: Bismilla, Fatiha i sūra, tj. kao i na stajanju drugog rekata;
6) na stajanju četvrtog rekata svih sunneta uči se: Bismilla, Fatiha i sūra, tj. kao i na stajanju drugog rekata;
7) na stajanju trećeg rekata u vitr-namaza uči se: Bismilla, Fatiha i sūra, a zatim se dignu ruke kao kod iftitah-i tekbira izgovarajući »Allāhu ekber«, te se ruke stave na određeno mjesto i prouči se Kunut-dova. Ko ne zna Kunut-dovu može proučiti: »Allahumme rabbenā ātina fiddunjā haseneten ve fiI-āhireti haseneten vekinā azābennār.
3. Šta učimo na stajanju u namazu?
Osim Fatihe i süra na stajanju u namazu učimo: Subhāneke, Eūzu, Bismilla i Kunut-dovu. Učenje Subhaneke, Euze i Bismille je sunnet, a učenje Kunut-dove je vadžib.
Pregibanje preko polovine tijela zove se rukū'. Vršeći rukū', izgovaramo: »Subhāne rabbijel-azīm«, tri puta. Dižući se s rukū'a izgovaramo: »Semiallāhu limen hamideh«; zatim malo zastanemo i
reknemo: »Rabbenā lekel-hamd«, pa se, izgovarajući »Allāhu ekber«, spustimo na tle. Kad činimo rukū, gledamo u noge.
Spuštanje lica na tle (sedžda)
Kad smo stojeći izgovorili: »Rabennā lekel-hamd«, spuštamo se na tle i govoreći »Allāhu ekber« - činimo sedždu. Prvo spustimo koljena, zatim dlanove, a onda nos i čelo. Na sedždi izgovaramo: »Subhāne rabbijel-e´alā« tri puta. Izgovarajući tekbir dignemo glavu sa zemlje i malo sjedemo, a onda, na isti način, učinimo drugu sedždu. Sa sedžde se, govoreći »Allāhu ekber«, dižemo na drugi rekat. Na sedždi gledamo niz lice. Na sedždi se dotičemo tla nožnim prstima, koljenima, dlanovima, nosom i čelom.
Poslije svakog drugog rekata i na završetku namaza sjedimo. Namaz od dva rekata ima samo jedno sjedenje - kāde-i ehire. Namazi od tri ili četiri rekata imaju po dva sjedenja: prvo sjedenje poslije drugog rekata i kāde-i ehire na završetku namaza. Na prvom sjedenju učimo Ettehijjātu. Na posljednjem sjedenju učimo Ettehijjātu, salavāte i dove, pa predamo (izgovorimo) selam. Evo kako glase: Ettehijjātu, salavāti i dove:
Ettehijjātu
Ettehijjātu lillāhi ves-salavātu vet-tajjibāt. Esselāmu alejke ejjuhen-nebijju ve rametullāhi ve berekātuh. Esselāmu alejnā ve alā ibādillahis-sālihin. Ešhedu en lā ilāhe illellāh, ve ešhedu enne Muhammeden abduhū ve resuluhū. Salavāti
Allahumme salli alā Muhammedin ve ´alā āli Muhammed, kema sallejte ´alā Ibrāhime ve ´alā ali Ibrāhim, inneke hamidum-medžīd. Alluhumme bārik ´alā Muhammedin ve ´alā āli Muhammed, kema bārekte ´alā Ibrāhīme ve ´alā āli Ibrāhim, Inneke hamidum-medžīd.
Dove Rabena ātinā fid-dunjā haseneten ve fil-āhireti haseneten ve kinā ‘azāben-nār. Rabbena-gfir lī ve livālidejje ve lil-mu´minīne jevme jekūmul-hisāb.
Završetak namaza (selām)
Namaz završavamo,predavanjem selama. Selam se predaje ovako: okrenuvši glavu na desnu stranu, izgovorimo: »Esselāmu alejkum ve rahmetullāh.« Zatim okrenemo glavu na lijevu stranu i izgovorimo iste riječi. Izgovarajući selam, gledamo u vrhove ramena. Pošto predamo selām, proučimo: »Allāhumme entes-selāmu ve minkes-selām. Tebārekte jā zel-dželāli vel-ikrām.« Dok ovo učimo, potiremo se dlanovima po licu. Ranije smo naučili kako se sjedi u namazu
Hvala Allahu Gosposdaru svjetova, svemu Dobročinitelja, Milostivom. Vladaru Sudnjeg dana. Samo Tebe obožavamo, i samo od Tebe pomoć molimo. Uputi nas na pravi put, na put onih kojima si darovao Svoje blagodati, a ne na put onih na koje si se rasrdio i koji su zalutali.
Sūra Vel-Asri
Vel-asri! Innel-insane lefi husr. Illellezine āmenu ve amilus-salihāti, ve tevāsav bilhakki, ve tevāsav bissabr.
Prijevod sūre Vel-Asri:
Tako Mi vremena! Zaista su svi ljudi na gubitku osim onih koji vjeruju, rade dobra djela i preporučuju jedni drugima istinu i strpljivost.
Sūra Nasr (Izā džāe)
Iza džāe nasrullāhi vel-feth Ve re-ejtennāse jedhulūne fī dinillāhi ef vādža. Fesebbih bihamdi Rabbike ves-tag-fir-h. Innehū kāne tevvābā.
Prijevod sūre Izā džāe:
Kada dođe Allahova pomoć i pobjeda i kada vidiš da ljudi u skupinama ulaze u Allahovu vjeru, onda slavi i veličaj svoga Gospodara i moli Ga za oprost, jer, zaista, On mnogo oprašta.
Sura Tebbet-jedā
Tebbet jedā Ebi-Lehebin ve tebbe. Ma agnā 'anhu māluhū ve mā keseb. Sejaslā nāren zāte-Leheb. Vemre-etuhū hammā-letel - hatab. Fi džīdīha hablun mim-mesed.
Prijevod sure Tebbet-jedā:
Proklete neka su ruke Ebu Lehebove, proklet neka je on sam. Njegova imovina i sve što je stekao neće mu pomoći. On će biti pržen na plamenu džehennemskom. Isto tako biće kažnjena i njegova žena »Nosačica drva«. Za njezin vrat biće privezano uže od vlakna palminog.
(Ebu Leheb i njegova žena Hammaletel-Hatab bili su najžešći neprijatelji Muhammeda a.s. Ovom surom proklinje se svako ko vrijeđa islam i muslimane i ko im nanosi zlo.)
Sura Ihlas (Kul-huvallahu)
Kul Huvallahu ehad. Allāhus-Samed. Lem jelid, ve lem jūled, ve lem jekullehū kufuven ehad.
Prijevod sūre Kul-huvallahu:
Reci: On, Allah, - jedan je. On je Neograničeni Gospodar koga svako treba moliti za pomoć i milost. Nije nikog rodio, niti je rođen. Njemu niko nije ravan.
Sura Felek
Kul eūzu bi rabbil-felek. Min šerri mā halek. Ve min šerri gāsikin izā vekab. Ve min šerrin-neffasāti fil-ukad. Ve min šerri hāsidin izā hased.
Prijevod sure Felek:
Reci: “Utičem se Gospodaru svitanja Od zla onoga što On stvara, I od zla mrkle noći kada razastre tmine, I od zla smutljivca kada smutnju sije, I od zla zavidljivca kad zavist ne krije!”
Sura Nas
Kul eūzu bi rabbin-nās. Melikin-nās. Ilāhin-nās. Min šerril-vesvāsil-hannās. Ellezi juvesvisu fi sudūrin-nās. Minel-džinneti ven-nās.
Prijevod sure Nas:
Reci: “Tražim zaštitu Gospodara ljudi, Vladara ljudi, Boga ljudi, Od zla šejtana - napasnika, Koji zle misli unosi u srca ljudi – Od džinova i od ljudi!”
Kad čovjek nehotice u namazu učini nešto drukčije nego što zahtijeva propis (izostavi Fatihu, suru ili prvo sjedenje), treba da izvrši dvije sedžde, što zovemo sehv-i sedždom. Sehv-i sedža se čini na ovaj način: Poslije predaje selama na desnu stranu učine se dvije sedžde, a onda se ponovo prouči Ettehijjatu, salavati i dove, pa se preda selam. Ako grešku učinimo hotimično, namaz treba ponoviti
ŠTA KVARI NAMAZ
Namaz se pokvari: ako se izgubi abdest (pusti vjetar), ako se u namazu progovori, nasmije, jaukne, glasno zaplače, bez potrebe iskašljava ili učini bilo šta što ne priliči da se učini u namazu.
POUKE O FARZ-NAMAZIMA
Obaveza klanjanja farz-namaza nastaje otkaka čovjek postane punoljetan i traje sve do smrti. Roditelji su dužni djecu od sedam godina naučiti da klanjaju, a od deset godina privoljeti ih na klanjanje. Farz-namaz se može izostaviti samo kad postoji vjerom priznata zapreka ili smetnja. Ako čovjeku prođe farz-namaz treba da ga naklanja čim prije. Naklanjavanje se vrši isto kao i redovno klanjanje a u nijjetu se kaže koji se namaz naklanjava, npr: sabahski. podnevski, ikindijski. akšamski ili jacijski farz, i.ovako se zanijjeti: »Ja odlučih da naklanjam, u ime Allaha, sabahski farz-namaz koji mi je prošao.
POUKE O SUNNETIMA
Uz farz-namaz, kao od Boga propisanu islamsku dužnost, Allahov poslanik Muhammed a. s. je iz velike ljubavi prema Uzvišenom Allahu klanjao i sunnet-namaze. Stoga i mi klanjamo sunnete. Sunnet-namazi se klanjaju prije farza. poslije farza ili prije i poslije farza. Sunnet-namazi mogu imati dva ili četiri rekata. Sunnet-namazi se klanjaju kao i farz, a razlika je u učenju na trećem i četvrtom rekatu i prvom sjedenju. Kako se klanjaju sunnet-namazi?
Sunnet-namazi od dva rekata klanjaju se isto kao i sabahski fard-namaz. Podnevski sunet od četiri rekata klanja se kao i fard-namazi od četiri rekata, ali se na trećem i četvrtom rekatu poslije Fatihe uči i jedno sure. lkindijski sunnet od četiri rekata razlikuje se od podnevskog sunneta u tome što se u ikindijskog sunneta i na trećem rekatu uči, kao i na prvom rekatu, i na prvom sjedenju se uči Ettehijatu,
Salavati i Dove, ali se ne predaje selam, nego ustajemo na treći rekat. Jacijski sunnet od četiri rekata klanja se isto kao ikindijski sunnet. Koji sunneti se mogu skratiti, a koji izostaviti?
Ikindijski sunnet i jacijski sunnet od četiri rekata možemo skratiti na dva rekata, a možemo ih i posve izostaviti. Podnevska obadva sunneta, akšamski sunnet i jacijski posljednji sunnet možemo izostaviti ako smo mnogo zaposleni ili nemoćni. Sabahski sunnet ne treba nikada izostaviti.
Kad naklanjavamo sabahski farz istog dana prije podne, naklanjaćemo i sunnet. Osim ovog slučaja, sunnet-namazi se nikad ne naklanjavaju. Kur´anske sure učimo po redu kako su napisane u Mushafu, npr. prvi rekat - sure Kevser, drugi rekat - sure Ihlas, treći rekat - sure Felek i četvrti rekat - sure Nas.
Farz-namaz klanjamo pojedinačno, svako sam za sebe ili zajednički (džematile), a sunnet namaze klanjamo samo svako za se. Zajedničko klanjanje za imamom zove se džemāat (skup, zajednica). Klanjanje u džematu preporučeno je Kuranom i Hadisom a ima i veću nagradu od Boga dž. š. Svaki džemat ima imāma, koji ga predvodi i mujezina. OSTALI NAMAZI
Pored pet redovnih namaza klanjamo još neke namaze kao što su: Džuma-namaz, bajram-namaz, teravih-namaz, dženaze-namaz, nafile namazi, itd. Za svaki ovaj namaz postaje propisi. Džuma-namaz, bajram-namazi i dženaza-namaz klanjaju se uvijek zajednički u džamiji. Džamija je mjesto za klanjanje i islamsko učilište.
Ettehijjatu lillahi ve-s-salavatu ve-t-tajjibatu. Es-selamu alejke ejjuhe-n-nebijju ve rametu-l-lahi ve berekatuhu. Es-selamu alejna ve ala 'ibadi-l-lahi-s-salihin. Ešhedu en la ilahe ille-l-lah, ve ešhedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu.
Salavati
Allahumme salli 'ala Muhammedin ve ala ali Muhammed. Kema sallejte 'ala Ibrahime ve 'ala ali Ibrahim, Inneke hamidun-medžid. Alluhumme barik 'ala Muhammedin ve 'ala ali Muhammed, Kema barekte 'ala Ibrahime ve 'ala ali Ibrahim, Inneke hamidun-medžid.
Dove
»Allahumme Rabbena atina fid-dunja haseneten ve fil-ahireti haseneten ve kina 'azaben-nar. Rabbenag-firli ve li validejje ve lil-muminine jevme jekumu-l-hisab.
Selam: namaz završavamo predajom selama. Selam se predaje ovako: okrenuvši glavu na desnu stranu, izgovorimo:
»Esselamu alejkum ve rahmetullah.« NEKA JE NA VAS SPAS I MILOST BOŽUA! Zatim okrenemo glavu na lijevu stranu i izgovorimo iste riječi. Izgovarajući selam, gledamo u vrhove ramena. Pošto predamo selam, proučimo:
»Allahumme ente-s-selamu ve minkes-selam. Tebarekte ja zel-dželali vel-ikram.« Bože, Ti si izvor spasa i od Tebe je svakome spas! Tebe veličamo i hvalimo, Gospodaru veličine i plemenitosti! Dok ovo učimo, potiremo se dlanovima po licu.
NAPOMENA: Ako postoje slovne ili slikovne i tehničke greške, nastale su usljed naše obrade. Unaprijed se izvinjavamo i molimo da nam to uzmete sa razumijevanjem, bez zamjerke! Hvala! Uredništvo!
„O vjernici, namaz obavljajte i Gospodaru svome se klanjajte, i dobra djela činite da biste postigli ono što želite.“ (EI-Hadždž, 77.) "I grmljavina veliča i hvali Njega, a i meleki, iz strahopoštovanja prema Njemu;
On šalje gromove i udara njima koga hoće - i opet oni raspravljaju o Allahu, a On sve može." (Ar-Ra'd, 13.)
Tema: 
Spuštanje lica na tle (sedžda) 
